Medijska pismenost i medijska kultura

Cilj je da se studenti bliže upoznaju sa: razvojem i nivoima medijske pismenosti, njenim konceptualnim okvirom, medijskim obrazovanjem, informacionom pismenosti, strategijama i pravci razvoja medijskog obrazovanja, kao i sa osnovnim principima u medijskom obrazovanju, značajem i novim vrijednostima medijske kulture i medijske pismenosti i digitalnim i medijskim kompetencijama.

Nakon pohađanja predmeta, studentima će biti jasni najvažniji aspekti medijske kulture, načini sticanja različitih nivoa medijskog obrazovanja, kao i njihova primjena u svakodnevnom korištenju medijskog sadržaja.

Medijska kultura: osnovni pojmovi i razlike između medijske, masovne i popularne kulture
Teorije o uticaju medija
Kritika medija u dominantnim teorijama kulture
Studije kulture i medijska kultura
Medijska publika – prijem i korištenje medijske kulture
Koncept pismenosti 21. vijeka
Medijska pismenost: konceptualni okvir medijske pismenost
Razvoj medijskog obrazovanja
Četiri modela medijskog obrazovanja
Nivoi medijske pismenosti
Sfere, akteri i vještine medijske pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIL)
Vodeće orijentacije medijske pismenosti
Novi načini učenja kroz medijsku pismenost
Pet ključnih koncepata medijske pismenosti

1. Kelner, D. Medijska kultura, Clio, Beograd, 2004.

   (Original)

2. Rašević, D. Medijska kultura i medijska pismenost, Udruženje sociologa, Banja Luka, 2014.

   (Original)

3. Poter, DŽ. Medijska pismenost, Clio, Beograd, 2011

   (Original)

4. Jolls, T. Literacy for 21st Century: An Overview & Orientation Guide To Media Literacy Education, Center for Media Literacy, 2008.

   (Original)

5. David Buckingham, Media Education: Literacy, Learning and Contemporary Culture, Cambridge: Polity Press, 2003.

   (Original)

Rad kandidata/kinje vrednovaće se tokom semestra u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova.
Predispitne obaveze sastoje se od: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), jednog (1) seminarskog rada na zadanu temu sa urednim pohađanjem i/ili prezentacijim rada (10 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova.
Kolokviji se sastoje iz pismenih radova koji se izvode u toku semestra. Nastavnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija.

Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem nastavnih tema, razgovorom o najvažnijim dijelovima nastavne materije, proučavanjem i prezentacijom zadatih sadržaja i pisanjem radova iz predispitnih obaveza.