Medijska pismenost i medijska kultura
Nema podataka
Cilj je da se studenti bliže upoznaju sa: razvojem i nivoima medijske pismenosti, njenim konceptualnim okvirom, medijskim obrazovanjem, informacionom pismenosti, strategijama i pravci razvoja medijskog obrazovanja, kao i sa osnovnim principima u medijskom obrazovanju, značajem i novim vrijednostima medijske kulture i medijske pismenosti i digitalnim i medijskim kompetencijama.
Nakon pohađanja predmeta, studentima će biti jasni najvažniji aspekti medijske kulture, načini sticanja različitih nivoa medijskog obrazovanja, kao i njihova primjena u svakodnevnom korištenju medijskog sadržaja.
Medijska kultura: osnovni pojmovi i razlike između medijske, masovne i popularne kulture
Teorije o uticaju medija
Kritika medija u dominantnim teorijama kulture
Studije kulture i medijska kultura
Medijska publika – prijem i korištenje medijske kulture
Koncept pismenosti 21. vijeka
Medijska pismenost: konceptualni okvir medijske pismenost
Razvoj medijskog obrazovanja
Četiri modela medijskog obrazovanja
Nivoi medijske pismenosti
Sfere, akteri i vještine medijske pismenosti
Medijska i informaciona pismenost (MIL)
Vodeće orijentacije medijske pismenosti
Novi načini učenja kroz medijsku pismenost
Pet ključnih koncepata medijske pismenosti
Kelner, D. Medijska kultura, Clio, Beograd, 2004.
Rašević, D. Medijska kultura i medijska pismenost, Udruženje sociologa, Banja Luka, 2014.
Poter, DŽ. Medijska pismenost, Clio, Beograd, 2011
Jolls, T. Literacy for 21st Century: An Overview & Orientation Guide To Media Literacy Education, Center for Media Literacy, 2008.
David Buckingham, Media Education: Literacy, Learning and Contemporary Culture, Cambridge: Polity Press, 2003.
Rad kandidata/kinje vrednovaće se tokom semestra u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova.
Predispitne obaveze sastoje se od: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), jednog (1) seminarskog rada na zadanu temu sa urednim pohađanjem i/ili prezentacijim rada (10 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova.
Kolokviji se sastoje iz pismenih radova koji se izvode u toku semestra. Nastavnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija.
Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem nastavnih tema, razgovorom o najvažnijim dijelovima nastavne materije, proučavanjem i prezentacijom zadatih sadržaja i pisanjem radova iz predispitnih obaveza.
