Teorija i modeli odnosa s javnošću (DSDN-SM-9)

Studenti se upoznaju sa teorijskim pristupima i modelima u odnosima sa javnošću (OSJ), odnosno organizacijskom i strateškom komuniciranju s različitim javnostima u savremenom društvenom okruženju. U uvodnom dijelu, u kontekstu rasprave o pojmu i fenomenu javnosti i istorijske geneze komuniciranja s javnošću, razmatraju se teorijski pristupi javnosti i legitimitet odnosa s javnošću. Rasprava se potom usredsređuje na pojedine komunikološke pristupe, teorije i modele u OSJ. Razmatra se i primjena pojedinih modela u složenijim oblicima strateškog komuniciranja s javnostima, poput kriznog komuniciranja, političkog komuniciranja, zdravstvenog komuniciranja, odnosa s društvenom zajednicom i javne diplomatije.

Student(ica/kinja) treba da se upozna sa složenijim temama, teorijskim pristupima i problemima u OSJ. Nakon pohađanja predmeta, studentima je jasna geneza OSJ, kao i istraživačko-teorijski pristupi rješavanju pojedinih strateških zadataka u odnosima s javnošću.

1. Uvod u predmet i upoznavanje s nastavnim programom predmeta
2. Teorijska konceptualizacija javnosti i odnosa s javnošću (OSJ)
3. Istorijska geneza odnosa s javnošću: rodonačelnici odnosa s javnošću
4. Teorijski pristupi u OSJ
5. Dekonstrukcija teorijskog poimanja
6. Medijatizacija OSJ
7. Strateško upravljanje i komuniciranje
8. Lični OSJ i društvene mreže
9. Odnosi s javnošću i demokratija;
Komuniciranje sa zajednicom i društvena odgovornost
10. Politički odnosi s javnošću
11. Međunarodni odnosi s javnošću/javna i kulturna diplomatija
12. Krizno komuniciranje
13. Istraživanja i planiranje u OSJ
14. Etička i pravna pitanja i dileme u OSJ
15. Završna rasprava

1. Bogdanić, A. (2016). Razmatranje novinarskog diskursa i teorije medija: uvod u teoriju novinarnosti. Komunikološki koledž u Banjaluci.

   (Original)

2. Tomić, Z. (2013). Teorije i modeli odnosa s javnošću. Synopsis.

   (Original)

Provjera znanja će se vršiti tokom semestra, u vidu kolokvija i drugih predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova) i nekoliko kratkih zadataka ili radova na zadanu temu (do 10 bodova). Kolokviji se izvode pismeno, u dva navrata tokom semestra. Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Završni ispit obavlja se pismeno i usmeno i sastoji se od završnog seminarskog rada, te razgovora o radu i predmetnoj materiji. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.

Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, čitanjem zadanih materijala, članaka i studija, istraživanjem teorijskih pitanja i pisanjem predispitnih obaveza. Ovo je teorijski predmet koji pretpostavlja da student, između ostalog, samostalno istražuje i izučava teme iz programa, odnosno čita zadane materijale.