Socijalna i kulturna antropologija

Sticanje opštih i osnovnih akademskih znanja o socio-kulturnoj strukturi i socio-kulturnim procesima neophodnih za dalje profesionalno i stručno usavršavanje.

Studenti će usvojiti fundamentalna i razvojna znanja o nastanku, prirodi i karakteru kulture, kulturnim promjenama i kulturnim procesima.

1. Ciklička i idealistička teorija Pitirima Aleksandroviča Sorokina
2. Istoricistička i strukturalistička teorija Osvalda Špenglera
3. Hrišćansko-eshatološka teorija Nikolaja Berđajeva
4. Empirističko-fatalistička teorija Arnolda Tojnbia
5. Funkcionalno-institucionalistička teorija Talkota Parsonsa
6. Funkcionalistička i biologistička teorija kulture Bronislava Malinovskog
7. Psihoanalitička teorija Sigmunda Frojda i afirmativna teorija Herberta Markuzea
8. Dijalektičko-materijalistička i povijesno-humanistička teorija Karla Marksa i Fridriha Engelsa
9. Tehničko-tehnološka teorija kulture Žan Anrija
10. Filozofsko-antropološke teorija Hajnriha Rikerta i Arnolda Gelena
11. Kulturno-antropološka i kulturno-relativistička teorija Franca Boasa
12. Kulturno-antropološka i evolucionistička teorija Alfreda Luisa Krebera
13. Kulturološka teorija Lesli Vajta
14. Totalno-evolucionistička teorija Herberta Spensera
15. Evolucionističko-materijalistička teorija Luisa Henrija Morgana

1. 1. Đukić, N., Teorije kulture, Banja Luka, 2010.

2. 2. Hač, E., Antropološke teroije, BIGZ, Beograd, 1979.

Provjera znanja će biti vršena u toku semestra putem kolokvijuma i seminarskih radova, te na kraju semestra u formi akademskog razgovora.

Nastava će biti izvođena u formi predavanja i vježbi. Predavanja će biti strukturirana kroz tematska teorijska izlaganja nastavnih jedinica te raspravu ili razgovor. Vježbe će će se sastojati od analize literature čije razumjevanje i ovladavanje student dokazuje kontinuiranom izradom i odbranom seminarskog rada. U toku semestra putem predavanja i vježbi obrađeno gradivo biće provjeravano parcijalno putem dva obavezujuća kolokvijuma. Nakon realizovanih predispitnih obaveza (kolokvijuma i seminarskih radova), studenti stiču pravo polaganja cjelokupne nastavne materije u formi završnog usmenog ispita (akademski razgovor).