Non-verbal communication

Neverbalna komunikacija sastavni je dio svakodnevne komunikacije i ciljevi izučavanja ovog predmeta jesu da se studenti upoznaju sa osnovnim načelima neverbalne komunikacije; da razumiju sve njene segmente (položaj tijela, ruku, nogu, haptika, okulezika, položaj sjedenja i sl.), primjenjuju smjernice za afirmativnu neverbalnu komunikaciju i postanu uspješan komunikator.

Ishodi učenja u okviru ovog predmeta jesu sposobnosti studenata da uspješno neverbalno komuniciraju; da prepoznaju različite vrste i značenja neverbalnih poruka, da diskutuju o pojmovima ličnog prostora, haptike, parajezika; da objasne kako nečiji izbor fizičkih objekata prenosi poruke drugima; da prepoznaju znakove obmanjivanja, udvaranja, bliskosti, moći, dominacije, potčinjenosti i sl.

1. Osnovna načela neverbalne komunikacije
2. Gestovi ruku (snaga dlana, rukovanje, pokazivanje dominacije i kontroe)
3. Smijeh i osmjehivanje (tipovi i značenja osmjehivanja)
4. Kulturne razlike
5. Signali procjene i obmane; ton glasa
6. Okulezika (signali očima)
7. Teritorija i lični prostor; haptika
8. Položaj nogu u neverbalnoj komunikaciji
9. Najčešći svakodnevni gestovi i njihovo značenje
10.Podražavanje – kako se gradi bliskost; parajezik
11. Govor tijela u ljubavi – pokazivanje udvaranja i signali privlačnosti
12.Signali koji se upućuju vizuelnim dodacima
13. Položaj tijela u neverbalnoj komunikaciji
14. Signali vlasništva, teritorije i visine
15. Položaj sjedenja, intervjui, odnosi moći i ponašanje u kancelariji

1. Piz, A. Piz, B. (2015). Definitivni vodič kroz govor tijela. Podgorica: Nova knjiga.

   (Original)

2. Piz, A. Piz, B. (2012). Govor tijela u ljubavi. Podgorica: Nova knjiga.

   (Original)

3. Tabs, S. (2013). Komunikacija – principi i konteksti. Beograd: Clio.

   (Original)

Provjera znanja vršiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, na završnom ispitu, u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Završnom ispitu mogu pristupiti svi studenti koji su ispunili predispitne obaveze. Završni ispit se organizuje usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnosti tokom nastave i vježbi (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno ostvariti 50 bodova.
Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50).

Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje fotografija i video meterijala. Samostalni istraživački radovi. Debate, analize i kraće prezentacije na času. Konsultacije