Socijalna pedagogija (SR-60)

Cilj izučavanja predmeta je upoznavanje studenata sa širim pojmovima i područjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim pedagoškim pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumjevanje holističke socijalne uslovljenosti pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraživanje u oblasti socijalne pedagogije.

Nakon odslušanog predmeta studenti bi trebali steći slijedeće kompetencije:
poznavanja (temeljnih znanja o socijalnoj pedagogiji kao naučnoj disciplini),
razumijevanja (različitih oblika poremećaja u ponašanju djece i mladih, procesa njihove stigmatizacije, marginalizacije i isključivanja, kao i mogućnosti socijalnopedagoškog rada s njima),
procjenjivanja (uticaja socijalnog okruženja na pojavu pojedinih poremećaja u ponašanju djece i mladih, kao i praktičnog socijalnopedagoškog djelovanja u pogledu rane intervencije i detekcije takvih poremećaja, te tretmana i naknadne podrške za takve pojedince, grupe i zajednice).

1. Pojam, značenje, predmet i savremena određenja socijalne pedagogije
2. Osnovni pojmovi u socijalnoj pedagogiji
3. Socijalna pedagogija u sistemu društvenih nauka, odnos pedagogije i drugih srodnih nauka
4. Istorijski razvoj socijalne pedagogije u Evropi
5. Savremeno shvatanje socijalne pedagogije
6. Teorije socijalne pedagogije
7. Savremeno shvatanje etiologije poremećaja u ponašanju
8. Odnos društva prema osobama s poremećajima u ponašanju kroz istoriju
9. Prikaz različitih vrsta poremećaja u ponašanju i njihovo razumjevanje
10. Socijalno okruženje i poremećaji u ponašanju
11. Društveni kontekt disocijalnog ponašanja mladih u tranzicijskim društvima
12. Upoznavanje sa vaspitnim i drugim pristupima kojima se neželjeno ponašanje djece i mladih usmjerava ka društveno prihvatljivim modelima ponašanja
13. Vrijednosne komponenete socijalnopedagoškog poziva
14. Kompetencije, funkcije i područja praktičnog djelovanja socijalnih pedagoga
15. Praktična ograničenja i dalji razvoj socijalne pedagogije

Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća u istraživačkom radu (do 5 bodova) i prisustva nastavi i vježbama (do 5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Kolokvij Kolokvij je pismeni test koji se izvodi u toku semestra. Nastavnik ili saradnik će na početku semestra bliže objasniti način izvođenja i termine kolokvija. Studenti su obavezni pisati kolokvije i za one koji, iz bilo kog razloga, ne pristupe kolokviju, smatraće se da ga nisu položili i dobiće nula (0) bodova, u skladu sa Odlukom o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini. Aktivnost Bodove na aktivnost student može steći na osnovu učešća u israživanju koje će biti sprovedeno u toku semestra. Na osnovu učešća i urađenih analiza i izvještaja može steći od 0 do 5 bodova na aktivnost. Završni ispit Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.

- Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza.
- Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra.
- Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta, student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Za studente koji kasne na čas više od deset minuta ili koji čas napuste deset i više minuta ranije smatraće se da nisu prisustvovali tom času.
- Mobilni telefoni uvijek moraju biti isključeni u toku izvođenja nastave na predmetu.