Osnove komunikologije

Predmet je uvod u studij, praksu i teoriju društvenog komuniciranja. Razmatraju se i usvajaju osnovne teme, pojmovi i elementi komunikativnog procesa i nauke o komuniciranju. Bliže se upoznaju različiti kodovi, mediji, metodi, nivoi i vidovi komuniciranja. Savremeno društveno komuniciranje se razmatra u svjetlu korištenja novih medija i društvenih mreža, a student se uvodi i u kritičku raspravu o međusobnoj vezi i ulozi komuniciranja, medija i društva. Konačno, student se upoznaje i sa stručnim usmjerenjima komunikologa i primjeni komunikologije u različitim oblastima društvenog života.

Studenti treba da se upoznaju sa stručnim i akademskim poljem komunikologije, steknu razumijevanje najvažnijih komunikoloških pitanja, kao i da upoznaju različite puteve i metode u traganju za njihovim odgovorima. Nakon pohađanja predmeta, studentima su jasni najvažniji apspekti komuniciranja u savremenom društvu, načini na koji se komuniciranje izučava i istražuje, kao i različite primjene komunikoloških vještina i znanja – od interpersonalnog do organizacijskog i masovnog komuniciranja.

1. Uvodno razmatranje; Poimanje ljudskog komuniciranja
2. Slikovno i nejezičko komuniciranje
3. Znak, značenje, kod i komuniciranje; Jezik, govorno i pismeno komuniciranje; Tehnike (javnog) komuniciranja: dizajn i dramatizacija
4. Komuniciranje sa samim sobom i sa drugom osobom (intrapersonalno i interpersonalno komuniciranje); Komuniciranje u grupama; Govorništvo
5. Teme i dileme u ličnom i službenom komuniciranju
6. Posredovano, javno i masovno komuniciranje; Masovni mediji
7. Novi mediji i društvene mreže
8. Društveni mediji: Fb, Ig, Yt, Li, Tw; Uticajnici (influenseri)
9. Diskursi javnog komuniciranja: novinarstvo
10. Diskursi javnog komuniciranja: odnosi s javnošću i reklama
11. Komunikacijski vidovi i konteksti
12. Teme i dileme u društvenom komuniciranju
13. Teorijska razmišljanja o komuniciranju; Teorijski korijeni komunikologije
14. Istraživački metodi u komunikologiji
15. Završno razmatranje

1. Tabs, S. (2013). Komunikacija: principi i konteksti. Beograd, Srbija: Clio.

Provjera znanja će se vršiti tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova.
Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), jednog (1) ogleda (eseja) na temu iz programa (5 bodova) i redovnog pohađanja predmeta (5 bodova). Kolokvij je pismeni rad koji se izvodi u toku semestra. Ogled je pismeni sastav na jednu od komunikoloških tema navedenih u programu, ili oglašenih na času. Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova.
Završni ispit izvodi se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova.

Nastava na predmetu će se izvoditi predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. Najvažnija predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra.
Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta (potpis), student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri sedmice, odnosno 20% nastave svih časova i predavanja i vježbi na predmetu (15 časova).