Prevencija sukoba i vršnjačkog nasilja u školi

Predmet je baziran na sticanje i usvajanju svih neophodnih znanja i vještina o prevenciji
sukoba vršnjačkog nasilja u školi. Poseban akcenat dat je na osposobljavanju studenata na
unapređenju komunikacije i rješavanju sukoba primjenom medijacije kao efikasnog modela
nenasilnog rješavanja sukoba u školi.

Osposobljenost studenata za upoznavanje novih saznanja i dostignuća o prevenciji sukoba
vršnjačkog nasilja u školi, kao i primjeni uspješnih modela nenasilnog rješavanja sukoba
primjenom medijacije. Unapređenje znanja i vještina o komunikaciji nenasilnog rješavanja
sukoba i programima koji se baziraju na medijaciji i drugim savremenim modelim prevencije
koji se primjenjuju u svijetu.

Pojam nasilja i njegove karakteristike
Uzroci i oblici nasilja među mladim
Vršnjačko nasilje u školama
Formalno i neformalno nasilje među vršnjacima
Posmatranje nasilja u odnosu na položaj djeteta
Žrtve vršnjačkog nasilja
Obilježja tipičnog nasilnika
Prevencija nasilja među djecom
Otkrivanje i zaustavljanje nasilja u školi
Mehanizmi spriječavanja nasilja u školi
Identifikovanje nasilja u školi od strane učenika
Primjena medijacije u nenasilnom rješavanju sukoba među učenicima
Vršnjačka medijacija u školi
Socijalni radnik kao medijator u rješavanju sukoba među mladim
Programi prevencije vršnjačkog nasilja u školi

1. Macanović, N., Petrović, J. (2015). Prevencija vršnjačkog nasilja u osnovnim školama – „Vratimo drugarstvo u razrede“. Banja Luka: Udruženje nastavnika i saradnika Univerziteta u Banjoj Luci.

2. Dţamonja Ignjatović, T. Ţegarac, N. (2006), Medijacija – koncepti i konteksti, Beograd: Centar za primenjenu psihologiju, IV deo Medijacija u obrazovnom sistemu, str 161-193

3. Olweys, D. (1998). Nasilje među djecom u školi. Zagreb:Školska knjiga

4. Bašić, J. (2009). Teorije prevencije prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga

5. Isić, U. (2010),Vršnjačka medijacija,Vodič za pedagoge i psihologe. Sarajevo: OSCE

Provjeravanje znanja i utvrđivanje koliko su studenti aktivni u nastavi vrši se tokom čitavog semestra. Znanje se provjerava pomoću dva kolokvija, a aktivnost studenata se iskazuje kroz pisanje seminarskih radova, uredno pohađanje nastave, učešće u debatama, pripremu prezentacija i kroz druge oblike kreativnog učešća u nastavnom procesu. Na taj način studenti ispunjavaju predispitne obaveze kroz koje mogu da steknu 50 bodova (dva kolokvija po 20 bodova, seminarski rad 5 bodova te uredno i aktivno pohađanje nastave 5 bodova). Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva, a nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena se izvodi sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza i bodova sa ispita.

Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video meterijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.