Politički temelji savremenog svijeta

Od kada postoje ljudi izgrađuju, posmatraju i objašnjavaju svijet. Sveukupnost njihovog duhovnog i materijalnog stvaranja nazivamo civilizacijom. Poznavanje temelja savremenog svijeta je od velikog značaja za svakog studenta društvenih nauka. Cilj ovog predmeta je da studente na prvoj godini studija upozna sa time kako jei na kojim temeljnim fenomenima i procesima izgrađen savremeni svijet politike, kao i da pojasni sve najvažnije političke i društvene izazove modernog doba u kojem živimo

Po uspješnom završetku predmeta Temelji savremenog svijeta studenti stiču i razvijaju odgovarajuće znanje i sposobnosti neophodne za dalji nastavak studija u okviru upisanog studijskog programa. Osim toga ovo fundamentalno znanje osposobiće ih za kvalitetan rad u naučno-istraživačkim poslovima, kao i u diplomatiji i institucijama vlasti.

Sadržaj predmeta po nedjeljama:
1. Faktori političke borbe
2. Oblici političke borbe
3. Politika u savremenom svijetu: od antagonizma do integracije
4. Ponavljanje gradiva iz prvog dijela (prvi kolokvijum)
5. Savremeni svijet i njegove protivrječnosti: stare i nove politike
6. Globalna ekonomija, ekologija, stanovništvo i prirodni resursi
7. Zapadne države i proces evropskih integracija
8. Raspad SSSR-a i sudbina država Srednje i Istočne Evrope
9. Unipolarni svijet Sjedinjenih Američkih Država, Latinska Amerika i Bliski istok
10. Azija i Afrika: između uspona i tragedija
11. Svijet poslije 11.09.2001. godine, ekonomske krize i rušenje unipolarnosti
12. Ekonomska nejdanokst u svijetu i izazovi savremene politike
13. Ponavljanje gradiva iz drugog dijela (drugi kolokvijum)
14. Neoliberalizam, „doktrina šoka“ i njene posljedice – između realnosti i „teorija zavjere“
15. Izlaganje seminarskih radova na zadatu temu

1. Simović, Vlade (2020) Politički temelji savremenog svijeta, RIDER, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka

Provjeravanje znanja i utvrđivanje koliko su studenti aktivni u nastavi vrši se tokom čitavog semestra. Znanje se provjerava pomoću dva kolokvija, a aktivnost studenata se iskazuje kroz pisanje seminarskih radova, uredno pohađanje nastave, učešće u debatama, pripremu prezentacija i kroz druge oblike kreativnog učešća u nastavnom procesu. Na taj način studenti ispunjavaju predispitne obaveze kroz koje mogu da steknu 50 bodova (dva kolokvija po 20 bodova, seminarski rad 5 bodova te uredno i aktivno pohađanje nastave 5 bodova). Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva, a nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena se izvodi sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza i bodova sa ispita.

Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video materijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.