Uvod u političke nauke

Akronim
N20-2
Status predmeta
obavezan
Semestar
1
Fond časova
3P + 1V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Novinarstvo i komunikologija
Modul
Tip studija
Akademske studije prvog ciklusa
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vježbe)
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

Upisan prvi semestar.

Oblik uslovljenosti:

Upisan prvi semestar.

Ciljevi izučavanja predmeta

Uvod u političke nauke jedan je od temeljnih politikoloških predmeta i zbog toga se izučava u prvoj godini studija. U okviru Uvoda u političke nauke studenti se upoznaju sa osnovama nauke o politici i najvažnijim političkim fenomenima. Riječ je pojavama poput politike, države, moći, demokratije, elita, ideologije, partija, liderstva, političke kulture i globalizacije. Osnovni cilj predmeta Uvod u političke je da osposobi studente za dalji rad i savladavanje ostalih politikoloških predmeta.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Po uspješnom završetku predmeta Uvod u političke nauke student stiče i razvija odgovarajuće znanje i sposobnosti neophodne za dalji nastavak studija u okviru upisanog studijskog programa.

Sadržaj predmeta

Sadržaj predmeta po nedjeljama; 1. Problem definisanja politike 2. Antičko i srednjovjekovno shvatanje politike 3. Novovjekovno shvatanje politike i savremeni izazovi politike 4. Država 5. Oblici države 6. Moć 7. Ponavljanje gradiva iz prvog dijela (prvi kolokvijum) 8. Demokratija 9. Elite 10. Ideologija i ideologije 11. Političke partije 12. Liderstvo 13. Politička kultura 14. Globalizacija 15. Ponavljanje gradiva iz drugog dijela (drugi kolokvijum)

Literatura
  1. Kecmanović, Nenad (2009) „Politika, država i moć: studije iz političke teorije“, Čigoja štampa, Beograd

  2. Kecmanović, Nenad (2011) „Elementi vladavine: studije iz političke teorije“, Čigoja štampa, Beograd

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

Provjeravanje znanja i utvrđivanje koliko su studenti aktivni u nastavi vrši se tokom čitavog semestra. Znanje se provjerava pomoću dva kolokvija, a aktivnost studenata se iskazuje kroz pisanje seminarskih radova, uredno pohađanje nastave, učešće u debatama, pripremu prezentacija i kroz druge oblike kreativnog učešća u nastavnom procesu. Na taj način studenti ispunjavaju predispitne obaveze kroz koje mogu da steknu 50 bodova (dva kolokvija po 20 bodova, seminarski rad 5 bodova te uredno i aktivno pohađanje nastave 5 bodova). Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva, a nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena se izvodi sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza i bodova sa ispita

Metode izvođenja nastave

Predviđeno je da se nastava izvodi kroz časove nastave i časove vježbi u skladu sa usvojenim akademskim kalendarom i rasporedom održavanja nastave i vježbi za aktuelni semestar u kojem se oni izvode.