Odabrana poglavlja iz arhitekture računarskih sistema

Akronim
1006
Status predmeta
obavezan
Semestar
1
Fond časova
2P + 2V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Elektronika i telekomunikacije,Računarstvo i informatika
Modul
Tip studija
Akademske studije drugog ciklusa
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

Nema podataka

Ciljevi izučavanja predmeta

Upoznavanje studenata sa osnovama računarskih sistema i njihovo osposobljavanje za projektovanje centralnog procesora i realizaciju jednostavnih asemblerskih programa.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Studenti će biti osposobljeni da:
poznaju osnovne pojmove, standarde i tehnologije iz oblasti računarskih sistema,
projektuju i realizuju jednostavne računarske strukture,
razumeju koncept protočnih procesorkih struktura,
poznaju sve elemente računarskog sistema,
programiraju računarski sistem na asemblerskom nivou,
projektuju sistem kombinovanim hardver-softver pristupom.

Sadržaj predmeta

Uvod (definicija strukture, jednoprocesorske i višeprocesorske strukture, funkcionalne jedinice, metodi sprezanja funkcionalnih jedinica). Projektovanje centralnog procesora (vremenski redosled signala, adresni režimi, mašinski jezik, opis procesora u VHDL jeziku, rukovanje procesorom). Projektovanje memorije (RAM, DRAM, FLASH memorije, metodi za povećanje pouzdanosti memorije, asocijativne memorije, brze memorije, skrivene memorije, rukovanje memorijom). Ulazno-izlazni podsistem računarskih sistema (metodi i tehnike komunikacije I/O podsistema sa centralnim procesorom, periferne jedinice, rukovanje ulazom-izlazom).
Prenosni putevi između funkcionalnih jedinica (standardi, ISA, PCI, itd). Računarski sistemi sa više funkcionalnih jedinica. Lokalne mreže kao višeprocesorske strukture. Primeri projektovanja računarskih struktura pomoću VHDL (mikrokontroler, ALU). Asemblerski jezik. Makroasemblerski jezik. Sprega mašinaprogram. Primeri praktičnog programiranja uređaja.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

Stečeno znanje se proverava po završetku semestra, kada se u redovnim ispitnim terminima organizuje polaganje praktičnog dela. Ispit se polaže uz korišćenje računara i uz upotrebu literature. Teorija se polaže kroz najmanje dva kolokvijuma, ili usmeno po položenom praktičnom delu ispita.

Metode izvođenja nastave

Predavanja. Tutorijali. Računarske vežbe. Konsultacije. Studenti pohađaju nastavu, auditorne vežbe i
laboratorijske vežbe.