Vještine komuniciranja

Cinj izučavanja predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovama prakse i teorije komuniciranja i informisanja, osnovnim pojmovima i elementima komunikativnog procesa i nauke o komuniciranju, različitim kodovima, metodima, nivoima i kontekstima komuniciranja, komunikološkim subdisciplinama koje se njima bave, kao i sa razvojem i načinom izučavanja komunikologije. Takođe, cilj je da se studentima predstave osnovni pojmovi iz metodologije komunikoloških istraživanja, a studenti se uvode i u raspravu o međusobnoj vezi i ulozi komuniciranja, medija i društva. Konačno, studenti se upoznaju i sa stručnim usmjerenjima komunikologa i primjeni komunikologije u drugim oblastima.

Studenti treba da se upoznaju sa stručnim i akademskim poljem komunikologije, steknu razumijevanje najvažnijih komunikoloških pitanja, kao i da upoznaju različite puteve i metode u traganju za njihovim odgovorima. Nakon pohađanja predmeta, studentima su jasni najvažniji konteksti i aspekti komuniciranja u savremenom društvu, načini na koji se komuniciranje izučava i istražuje, kao i različite primjene komunikoloških vještina i znanja – od interpersonalnog do organizacijskog i masovnog komuniciranja.

1. Uvodna razmatranja, definisanje pojmova
2. Proces komunikacije
3. Verbalna komunikacija
4. Neverbalna komunikacija
5. Konflikti i pregovaranje
6. Etika i komunikacija
7. Interpersonalna komunikacija
8. Interkulturalna komunikacija
9. Komunikacija u maloj grupi
10. Javna komunikacija
11. Komunikacija u organizaciji
12. Masovna komunikacija i nove tehnologije
13. Oglašavanje i odnosi s javnošću
14. Novi mediji i društvene mreže
15. Medijska pismenost – kritičko tumačenje medijskog sadržaja

1. Tabs, S. (2013). Komunikacija: principi i konteksti. Beograd: Clio.

2. Petrović, S. D. (2019). Umešnost komuniciranja – teorijski i praktični aspekti, Beograd: Clio.

3. Tomić, Z. (2003). Komunikologija. Beograd: Čigoja štapma.

4. Piz, A., Piz, B. (2015). Definitivni vodič kroz govor tijela. Podgorica: Nova knjiga.

5. Trninić, D. (2017). Konceptualni okvir medijske pismenosti. Banja Luka: Udruženje za filozofiju i društvenu misao.

Provjera znanja vršiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra pristupitisvi studenti koji su ispunili predispitne obaveze. Završni ispit se organizuje usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (u formi testa) (po 20 bodova), aktivnosti tokom nastave i vježbi (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno ostvariti 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). U zavisnosti od ostvarenog broja bodova konačna ocjena se formura prema Pravilima studiranja na prvom i drugom ciklusu studija na Univerzitetu u Banjoj Luci (Član 47.), na završnom ispitu, u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.