Programiranje

Akronim
16-B30PRM
Status predmeta
obavezan
Semestar
3
Fond časova
2P + 2V
Broj ESPB
5.0
Studijski program
Energetsko i saobraćajno mašinstvo,Zaštita na radu,Industrijsko inženjerstvo,Mehatronika,Proizvodno mašinstvo
Modul
Tip studija
Akademske studije prvog ciklusa
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vježbe)
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

nema uslova

Oblik uslovljenosti:

-

Ciljevi izučavanja predmeta

Studenti treba da stekne znanja i vještine za pisanje programa u višim programskim jezicima do nivoa potrebnog za samostalan razvoj jednostavnijih programa. Usvojena znanja pomoći će mu da bolje razumije kako funkcionišu softverska rješenja koja ga čekaju u višim godinama te da lakše razvija programe na drugim predmetima studija. Vježba se izvode u konkretnom programskom jeziku koji ne mora biti isti svake godine, ali teoretska nastava naglašava opšte koncepte, zajedničke za sve programske jezike, što studenta dovodi u priliku da savlada bilo koji programski jezik.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Nakon polaganja predmeta student će moći da:
demonstrira osnovna znanja o funkcionisanju računara i razvoju računarskih programa,
da napiše jednostavan program poput programa za izračunavanje zapremine jednostavnog tijela, za selekciju elemenata niza, sortiranje niza, ugao između dva vektora uvodeći podprogram za izračunavanje modula vektora, sumu niza zadanog opštim članom, množenje matrica, određeni integral funkcije dviju promjenljivih, nule nelinearne funkcije i slično,
dokaže da razumije zadani kod,
u programskom kodu otkrije namjerno unijetu grešku i predloži korekciju,
nacrta dijagram toka zadanog programskog koda.

Sadržaj predmeta

Organizacija digitalnog računara. O računarskim programima i programskim jezicima. Osnovni elementi programskog jezika. Razvojno okruženje. Pisanje, prevođenje i pokretanje programa. Proces razvoja programa. Algoritmi i dijagrami toka. Elementarne algoritamske šeme: linijske, sa grananjem i cikličke. Sintaksa i semantika jezika. Tipovi podataka. i deklarisanje tipova. Operatori (aritmetički, relacioni, logički, znakovni, adresni). Ulazno izlazne-operacije. Matematičke, znakovne i pretvaračke funkcije. Kontrola toka programa. Programiranje cikličkih struktura. Nizovi i liste. Programski moduli. Potprogrami. Biblioteke potprograma. Lokalne i globalne promjenljive. Strukture i unije podataka. Operacije sa datotekama (fajlovima).

Literatura
  1. Laslo Kraus, Programski jezik S sa rešenim zadacima, peto izdanje, Akademska misao, Beograd, 2004.

  2. C Language Reference

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje

I kolokvijum (30 bodova), II kolokvijum (30 bodova), aktivnost na nastavi (5 bodova) i završni ispit (35 bodova).

Metode izvođenja nastave

Predavanja, laboratorijske (računarske) vježbe, samostalna izrada projektnog zadatka i konsultacije.

Posebna naznaka:

nema